Hidra > Pojmovnik Eurovoc > O hrvatskom izdanju > Prevođenje, razvoj i održavanje hrvatske verzije

Prevođenje, razvoj i održavanje hrvatske verzije

O prevođenju na hrvatski jezik

Pri prevođenju je bilo gotovo nemoguće zadovoljiti sve zahtjeve za potpunom preciznošću. Ograničenja je nametala izvorna višejezičnost pojmovnika s jedne, te unutareuropska politička, društvena i kulturna raznolikost, s druge strane, što je ponekad uvjetovalo nepotpuno značenjsko i uporabno podudaranje naziva. Usporedbom engleskih termina Eurovoca s terminima u ostalim jezicima lako je bilo ustanoviti da su takva nepodudaranja česta i među drugim jezicima, ovisno o političkom, pravnom, ekonomskom ili nekom drugom aspektu uređenja tih zemalja, a ponekad su razlozi bili i sasvim jezične prirode. Tako se za neke termine u većini jezika Eurovoca preuzimaju izvorni nazivi, bilo zato što su kulturno specifični (npr. departman) ili zato što su zbog nepostojanja odgovarajućega naziva u ciljnom jeziku morali biti doslovno preuzeti (goodwill), ili neznatno adaptirani (damping, franšizing). Nazive propisa, podzakonskih akata i sl. nije također uvijek moguće dosljedno prevesti jer ni u drugim jezicima Eurovoca isti nazivi često ne znače isto u kontekstu područja o kojem je riječ (npr. uredba, naredba, ukaz, odluka, pravilnik itd.). Dodatna je teškoća što se i u hrvatskim strukovnim terminologijama (npr. u pravu i u ekonomiji) isti nazivi ponekad različito prevode. Pri prevođenju naziva međunarodnih organizacija i udruga i njihovih tijela opredijelili smo se za najprimjerenije i najsvrhovitije oblike njihovih imena, nastojeći izbjeći zabune koje bi mogle nastati zbog prevođenja kratica, koje su poznatije u svom izvornom obliku. Nadamo se, naposljetku, da će se ponuđena terminološka i prijevodna rješenja potvrditi u jezičnoj i stručnoj porabi, a ona koja se sada mogu činiti kompromisnima ili neprimjerenima bit će, u skladu sa standardološkim razvojem hrvatskoga jezika i pojedinih naziva, prilagođena.

Razvoj i održavanje

Međunarodno izdanje pojmovnika Eurovoca kontinuirano se razvija ovisno o dinamici promjena tematskih područja i svake dvije do tri godine izdaje se nova verzija. Nove verzije Eurovoca donose izmjene i dopune deskriptora (dodavanje novih, zamjena ili preoblikovanje postojećih te stavljanje izvan upotrebe), nedeskriptora (dodavanje novih, brisanje) i napomena te reviziju hijerarhijskih i asocijativnih odnosa pojmova. Hidra, odnosno uredništvo za hrvatsko izdanje također sudjeluje u razvoju međunarodnog izdanja Eurovoca predlažući deskriptore i promjene u semantičkim odnosima. Posebna se pozornost posvećuje dopunama nedeskriptorima i napomenama. Osim onih koji se preuzimaju iz međunarodnog izdanja i prevode, posebno se izrađuju dodatni nedeskriptori i napomene ako se procijeni da su korisni za potrebe hrvatske verzije. Također se provodi postupak implementiranja novih verzija na hrvatskom jeziku u sastavu međunarodnog izdanja.

Hrvatski dodatak pojmovniku Eurovoc razvija se u skladu s promjenama tematskih područja u Republici Hrvatskoj.

U skupinu podataka koji se odnose na normirana imena tijela javne vlasti Republike Hrvatske redovito se unose promjene koje se objavljuju u službenim izvorima.

Novi deskriptori koji se ugrađuju u strukturu međunarodnog korpusa ažurno se predlažu kao izmjene i dopune međunarodnog izdanja.

Održavanje pojmovnika Eurovoc s hrvatskim dodatkom podrazumijeva ažurno obnavljanje za javnost mrežnog izdanja i na njemu temeljenog automatskog indeksatora, obnavljanje korisničkih normativnih baza u informacijskim sustavima tijela javne vlasti te isporuka ažurirane hrvatske verzije samo Eurovoca za višejezično međunarodno izdanje na stranicama EU.

Imena suradnika na izradi hrvatskih izdanja od 2000. godine

Vjekoslav Afrić, Irena Andrassy, Božidar Bakotić, Žaneta Barišić-Schneider, Vladimir Bedenko, Ivan Bićanić, Božica Blagović, Andrej Bolfek, Juraj Božićević, Maja Bratanić, Marija Brčić, Goranka Cvijanović, Maja Cvitaš, Tamara Ćapeta, Tanja Didak-Prekpalaj, Jordan Dimanovski, Anica Djamić, Uroš Dujšin, Martina Đurinski, Neda Erceg, Sanja Freiberger, Jagoda Glagolić, Branko Gelo, Igor Gliha, Vanja Goldberger, Andrea Halambek, Zlatko Homen, Danica Horvat, Tamara Horvat, Mladen Hudec, Vesna Ivančević-Ježek, Vladimir Ivir, Vesna Jadrijević, Sanja Jamičić, Ivo Josipović, Mirta Kapural, Ivica Kinder, Miroslav Kiš, Mladen Klemenčić, Ivan Kolin, Dubravka Konstantinović-Popović, Marija Market, Dario Mihelin, Diana Miletić, Miroslava Nina Mišković, Tomislav Murati, Marina Musulin, Vjeko Pavić, Stanislav Pavlin, Andrina Pavlinić, Sandra Pavlović, Srećko Pegan, Jelka Petrak, Branka Podunavec-Škvorc, Velimir Pravdić, Boris Pritchard, Snježana Ramljak, Andreja Rozmarić Marković, Višnja Samardžija, Maja Seršić, Kristina Silaj, Branko Smerdel, Marta Softa, Sanja Steiner, Blanka Stepanić, Franjo Šatović, Krešimir Šimičić, Vedran Šoljan, BrankaTafra